Prednosti ekološke poljoprivrede
Ekološka poljoprivredna proizvodnja sveobuhvatan je sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane koji ujedinjuje najbolju praksu u pogledu okoliša i klime, visoku razinu biološke raznolikosti, očuvanje prirodnih resursa te primjenu visokih standarda za dobrobit životinja. Ekološka poljoprivreda donosi niz prednosti, kako za okoliš tako i ljude.
Ove prednosti čine ekološku
poljoprivredu sve privlačnijom opcijom kako za poljoprivrednike tako i za
potrošače koji traže zdravije, održivije i ekološki prihvatljivije proizvode.
Očuvanje okoliša
Ekološka poljoprivreda koristi metode koje minimiziraju štetne utjecaje na okoliš. Smanjena upotreba pesticida smanjuje onečišćenje tla, vode i zraka, dok se primjenom održivih metoda upravljanja tlima i vodom štiti plodnost tla i vodni resursi.
Bioraznolikost
Ekološka poljoprivreda promiče raznolikost biljnih i životinjskih vrsta, što može povećati biološku raznolikost u ruralnim područjima. Održavanje raznolikosti ekosustava doprinosi stabilnosti i otpornosti prema bolestima i štetočinama.
Kvalitetnija tla
Upotrebom ekoloških gnojiva i poštivanjem plodoreda, ekološka poljoprivreda poboljšava strukturu i plodnost tla, čime se dugoročno osigurava održiva proizvodnja.
Smanjeni rizik od rezistentnosti štetočina
Redovita upotreba pesticida može dovesti do pojave otpornosti štetočina. U ekološkoj poljoprivredi, gdje se koriste manje invazivni pristupi kontroli štetočina, rizik od razvoja rezistentnosti je manji.
Održivost ruralnih zajednica
Ekološka poljoprivreda može doprinijeti stvaranju održivih radnih mjesta u ruralnim područjima, potičući lokalnu ekonomiju i društvenu koheziju.
Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Ekološka poljoprivreda može smanjiti emisije stakleničkih plinova jer se ne koriste sintetička gnojiva koja proizvode značajne količine dušičnih oksida, a praksa očuvanja tla može pomoći u skladištenju ugljika u tlu.
Ciljevi ekološke poljoprivrede
- odgovorno korištenje energije i prirodnih resursa
- održavanje bioraznolikosti
- očuvanje ekološke ravnoteže u regijama
- povećanje plodnosti tla
- održavanje kvalitete vode
Ekološka poljoprivreda u EU
Poljoprivredne površine namijenjene ekološkom uzgoju u EU su kroz godine kontinuirano rasle, kako u apsolutnim, tako i u relativnim iznosima.
Najviše hektara ukupne ekološke poljoprivredne površine namijenjene ekološkom uzgoju imaju zemlje koje spadaju u zemlje s najvećom geografskom površinom, odnosno Španjolska, Francuska te Italija. S druge strane, najmanje hektara ukupne ekološke poljoprivredne površine za ekološki uzgoj imaju zemlje čiji je geografski teritorij među najmanjima u EU: Malta, Luksemburg te Cipar.
Među državama članicama EU-a prisutne su značajne razlike u broju proizvođača.
Najveći broj proizvođača je zabilježen u tri zemlje članice: Italija, Francuska te Španjolska, koje su ujedno i zemlje koje su bilježile najveći apsolutni porast površina namijenjenih ekološkoj proizvodnji. Najmanji broj ekoloških proizvođača zabilježen je na Malti, u Luksemburgu te u Slovačkoj.
Što se tiče ekološkog uzgoja životinja, u državama članicama EU-a prevladava ekološki uzgoj peradi, ovaca te goveda, dok manjinu ekološkog uzgoja čini uzgoj koza i svinja. U Hrvatskoj je na prvom mjestu ekološki uzgoj ovaca, zatim goveda, koza, svinja i peradi.
Razvoj ekološke poljoprivrede očituje se i u rastu prihoda od maloprodaje, koji su na razini EU-a u kontinuiranom porastu, potvrđujući status EU-a kao drugog najvećeg tržišta proizvoda ekološke poljoprivrede na svijetu, odmah nakon Sjedinjenih Američkih Država.
Ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj
Devedesetih godina prošlog stoljeća, Hrvatska se počinje prepoznavati kao zemlja velikog potencijala za razvitak ekološke poljoprivrede, ponajprije zbog čistoće, nezagađene vode i plodnog tla. U tom desetljeću na tržištu je došlo do pojave prvih specijaliziranih trgovina zdrave hrane, koje su napravile pomak u prodaji proizvoda ekološke poljoprivrede. Također, osnovano je nekoliko udruga za ekološku poljoprivredu.
Početkom stoljeća donesen je Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te je samim time povećana uloga države u razvoju ekološke poljoprivrede, a zbog čega ona doživljava nagli razvoj.
Podaci DZS-a pokazuju da je ukupna korištena poljoprivredna površina namijenjena ekološkom uzgoju u RH doživjela snažan porast od 2013. godine.
U Hrvatskoj, Ličko-senjska i Osječko-baranjska županija prednjače s ukupnom površinom registriranih ekoloških poljoprivrednih zemljišta, dok Krapinsko-zagorska županija, Grad Zagreb, Varaždinska, Koprivničko-križevačka te Dubrovačko-neretvanska predstavljaju županije s najmanjom ukupnom površinom poljoprivrednog zemljišta u sustavu ekološke poljoprivrede u RH.
Osim kontinuiranog povećanja poljoprivrednih površina, povećava se i broj registriranih poljoprivrednih proizvođača. Prodaja ekoloških proizvoda u Hrvatskoj raste iz godine u godinu kako raste svijest o važnosti zdrave prehrane, održivog života i zaštite okoliša.
Ekološki proizvodi u Hrvatskoj dostupni su kroz specijalizirane trgovine, na tržnicama i sajmovima, restoranima i ugostiteljskim objektima te direktno od proizvođača. Osim specijaliziranih trgovina, većina trgovačkih lanaca svojim kupcima nudi ekološke proizvode. U svrhu očuvanju prirodnih bogatstava i bioraznolikosti Republike Hrvatske, kao i smanjenju utjecaja poljoprivrednih proizvodnih procesa na okoliš, Ministarstvo poljoprivrede RH izrađuje Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. koji je ključni strateški dokument za utvrđivanje okosnice razvoja ekološke poljoprivrede i akvakulture u Republici Hrvatskoj.
Nacionalnim akcijskim planom razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030., osim ciljeva i mjera za poticanje razvoja primarne ekološke poljoprivredne i akvakulturne proizvodnje, definirani su i ciljevi i mjere za podupiranje napretka pratećih djelatnosti prerade i trgovine ekoloških poljoprivrednih i akvakulturnih proizvoda, kako bi se potaknulo povećanje potrošnje ekološke hrane u RH. Na taj način se želi zadržati pozitivan trend rasta površina uključenih u ekološku proizvodnju i proizvedenih ekoloških proizvoda u Hrvatskoj, ali i ojačati ostale segmente lanca opskrbe ekološkim proizvodima, a koji obuhvaćaju proizvodnju i preradu, promociju, prodaju i potrošnju ekoloških proizvoda u Hrvatskoj.
Stručna kontrola i certifikacija ekološke poljoprivrede
Da bi poljoprivrednici imali koristi od ekološkog načina proizvodnje, potrošači moraju vjerovati da se pravila o ekološkoj proizvodnji poštuju. Stoga je EU uspostavila strogi sustav kontrole i provedbe, kako bi se zajamčila ispravna primjena pravila i propisa o ekološkoj proizvodnji. Budući da je ekološka poljoprivreda dio šireg lanca opskrbe koji obuhvaća sektore prerade, distribucije i maloprodaje hrane, i oni podliježu kontroli.
Ekološkom proizvodnjom za tržište, mogu se baviti samo oni gospodarski subjekti koji su registrirani i čija proizvodnja podliježe stručnoj kontroli ovlaštenog kontrolnog tijela. Svaka država članica imenuje „kontrolne ustanove ili kontrolna tijela” koji kontroliraju subjekte u ekološkom prehrambenom lancu.
Nakon što prođu potrebne inspekcije i kontrole, izdaje im se certifikat kojim se potvrđuje da njihovi proizvodi zadovoljavaju standarde ekološke proizvodnje.
Ovlašteno kontrolno tijelo u ekološkoj poljoprivredi
Ovlašteno kontrolno tijelo je pravna osoba koja je registrirana za obavljanje poslova stručne kontrole ekološke proizvodnje ili je pak izdvojena radna jedinica unutar pravne osobe.
Kako bi se kontrolno tijelo moglo baviti poslovima službene stručne kontrole ekološke proizvodnje, potrebno je dobiti ovlaštenje od nadležnog Ministarstva poljoprivrede. Da bi se zadovoljili uvjeti za dobivanje ovlaštenja za obavljanje stručne kontrole ekološke proizvodnje, potrebna je akreditacija kontrolnog tijela sukladno normi HR EN ISO/IEC 17065:2013 te da zadovolji uvjete propisane Zakonom o poljoprivredi i Pravilnikom o kontrolnom sustavu ekološke poljoprivrede.
Jedan od osnovnih uvjeta za kontrolno tijelo je osigurati dovoljan broj osposobljenog i kvalificiranog osoblja koje posjeduje relevantno iskustvo u kontroliranom području te da ima uspostavljen sustav kontrole i certifikacije, a koji je usklađen sa zakonskim propisima države i EU, a kojima se definiraju pravila ekološke proizvodnje i sustav kontrole i certifikacije.
BIOTER KONTROLA je organizacijska jedinica u sastavu tvrtke BIOTER d.o.o. koja je akreditirano certifikacijsko tijelo za proizvode, prema normi HRN EN ISO/IEC 17065:2013 od strane Hrvatske akreditacijske agencije te ovlašteno od strane Ministarstva poljoprivrede RH za obavljanje poslova kontrolnog tijela za službene kontrole u ekološkoj proizvodnji. Kodni broj kontrolnog tijela BIOTER KONTROLA je HR-EKO-12.
Prva kontrola ekološke proizvodnje
• Zahtjev za stručnu kontrolu
• Plan prelaska na ekološku poljoprivredu
• Rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava
• ARKOD zapis (Zapisnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta)
• Posjednički list za stoku (ako se životinje uključuju u ekološku poljoprivredu)
Svaki novi subjekt koji tek želi ući u sustav ekološke proizvodnje, dostavlja kontrolnom tijelu ispunjene i potpisane obrasce kao i dodatno navedenu dokumentaciju.
Sve zajedno može se dostaviti na adresu elektroničke pošte [email protected] ili poštom na adresu: BIOTER d.o.o., Ivana Generalića 3, HR-48000 Koprivnica.
Ekološki certifikat
FAQ o Ekološkoj poljoprivredi, kontroli i certifikaciji ekoloških proizvoda (često postavljana pitanja)
Nakon kontaktiranja kontrolnog tijela i dostave tražene dokumentacije, dogovara se termin prve stručne kontrole, a koja se planira u razdoblju vegetacije. Trajanje stručne kontrole na terenu ovisi o veličini gospodarstva, a najčešće se obavi u jednom danu. U roku od 10 dana nakon završene stručne kontrole na terenu, kontroliranom subjektu se dostavlja Zapisnik o stručnoj kontroli te se isti može upisati u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji u nadležnom uredu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Nakon ishođenja Rješenja o upisu u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, a na temelju obavljene stručne kontrole ekološke proizvodnje za tekuću godinu, subjektu se može izdati certifikat.
Kontrola ekološke poljoprivredne proizvodnje je obavezna najmanje jednom godišnje za sve subjekte u sustavu ekološke poljoprivrede – proizvođače, prerađivače, trgovce, uvoznike. Kontrole se mogu provoditi i češće, a intenzitet učestalosti se određuju na temelju procjene rizika, pojave nepravilnosti, naknadnih promjena od strane subjekta ili u okviru rješavanja pritužbi.
Kako bi se što kvalitetnije pripremili za bolju provedbu stručne kontrole, potrebno je prikupiti i arhivirati za tekuću godinu sljedeće dokumente:
- Dnevnik proizvodnje za tekuću godinu. - Biljna i stočarska proizvodnja
- Odobrenje za upotrebu neekološkog reprodukcijskog materijala za tekuću godinu – ako je primjenjivo - Biljna i stočarska proizvodnja
- Odobrenje za izvanredne situacije – izuzeća za tekuću godinu (Odobrenje za kupnju neekološke stoke) – ako je primjenjivo – Stočarska proizvodnja
- Računi/Potvrdnice za ekološki reprodukcijski materijal za tekuću sezonu – ako je primjenjivo - Biljna i stočarska proizvodnja
- Računi za gnojiva i sredstva za zaštitu bilja za tekuću godinu – ako je primjenjivo - Biljna i stočarska proizvodnja
- Računi/evidencije za prodane proizvode za tekuću godinu (sijeno, voće, povrće, žitarice, stoka…) - Biljna i stočarska proizvodnja
- Zahtjev za potporu za tekuću godinu - Biljna i stočarska proizvodnja
- Posjednički list (brojno stanje stoke na dan stručne kontrole) – Stočarska proizvodnja
- Registri stoke – ovisno o vrsti uzgajane stoke – Stočarska proizvodnja
- Evidencije liječenja stoke – Stočarska proizvodnja
- Procjena rizika za parcele u sustavu ekološke poljoprivrede - Biljna i stočarska proizvodnja
U RH podršku za ekološke poljoprivrednike pruža Savjetodavna služba, a čija je uloga pružiti stručne savjete, informacije i edukaciju poljoprivrednicima, kako bi uspješno upravljali svojim ekološkim imanjima, primjenjivali najbolje prakse ekološke poljoprivrede te ostvarili održivi i profitabilan uzgoj. Savjetodavna služba organizira edukacija o principima i standardima ekološke poljoprivrede, uključujući upravljanje tlima, gnojidbu te kontrolu štetnika i bolesti. Osim edukacija, Savjetodavna služba pruža savjete i informacije:
- o izboru odgovarajućih kultura, sorti i pasmina za ekološku proizvodnju, kao i planiranje plodoreda
- o certifikaciji ekoloških proizvoda, propisima i procedurama koje su potrebne za postizanje i održavanje ekološkog statusa
- o ekonomskim aspektima ekološke poljoprivrede, uključujući troškove proizvodnje, tržišnu analizu, marketing i prodaju ekoloških proizvoda
- u rješavanju specifičnih problema ili izazova s kojima se poljoprivrednici susreću u svojoj ekološkoj proizvodnji
